Oglas

novinarka Haaretza za N1

Noa Landau: Građani u Izraelu nisu informirani i ne znaju istinu o Gazi

author
Hrvoje Krešić
20. tra. 2026. 13:03

Tri godine je Noa Landau kao novinarka Haaretza, najstarijeg dnevnog lista u Izraelu, u stopu pratila Benjamina Netanyahua. U razgovoru za N1 objasnila je tko je zapravo Netanyahu, koliko je oduvijek bio opsjednut medijskom slikom o sebi, ali i kako je mijenjao medijsku sliku Izraela. Objašnjava i mogu li građani Izraela biti informirani o zločinima nad Palestincima, ili ipak ne mogu.

Oglas

Tri ste godine vrlo intenzivno pratili Benjamina Netanyahua, pratili ste ga na inozemnim putovanjima, putovali istim avionom, išli na konferencije za medije itd. Što biste danas rekli iz te perspektive, s tim znanjem, tko je Benjamin Netanyahu i što želi?

"Naravno, odgovor na to pitanje vrlo je dug i složen, ali u mom glavnom fokusu jest to što je on vođa koji je postao vrlo opsjednut medijima i načinom na koji ga mediji prikazuju. I to ga je dovelo do dugog procesa težnje da promijeni izraelski medijski krajolik. Vjeruje da su mediji, dakako, previše liberalni i protiv njega, nepravedni i pristrani, i učinio je puno toga da promijeni strukturu medijskog tržišta u Izraelu kako bi mu mediji više išli u prilog. Dakle, to je proces koji mene kao novinarku, dakako, zabrinjava."

Kažete da je opsjednut načinom na koji ga mediji prate, što to znači u praksi? Vrši li pritisak na uredništva? Postavlja li prepreke novinarima koji pokušavaju raditi svoj posao? Zove li vas na telefon i viče?

"Nekoć je bio vrlo uključen u odnos s novinarima. Zapravo je bio vrlo medijski vješt političar. Bio je dio novog naraštaja političara koji su razumjeli medije i kako igrati tu igru. Ali kako su godine prolazile, sve se više ljutio i bio uzrujan zbog načina na koji je prikazivan i pokušao je zapravo aktivno promijeniti medijski krajolik u Izraelu, ne tako što bi razgovarao s novinarima. Dva suđenja koja se protiv njega trenutačno vode zapravo se odnose na to kako je navodno pokušao utjecati na medijsko tržište kako bi povoljnije izvještavali o njemu. Ali postoji i puno pokušaja vezanih uz zakonodavstvo, regulative, imenovanja i proračunske manevre koji pokušavaju smanjiti liberalni medijski prostor. A moje novine Haaretz jedna su od njegovih meta. Pokušavaju ukinuti sve oglašavanje, financiranje od državnog oglašavanja, otkazati sve pretplate javnog sektora na Haaretz te zabraniti dužnosnicima sudjelovanje u našim aktivnostima ili konferencijama itd. Također nas demoniziraju, nazivaju izdajnicima i tako dalje. Aktivno se bori protiv medija koje ne voli i pomaže onima koje favorizira."

Biste li onda rekli da se medijski krajolik u Izraelu pomaknuo u smjeru koji ide u korist Netanyahua?

"Svakako! Iznenada su se pojavili novi informativni kanali i novine koji otvoreno podržavaju Netanyahua, i to bez ikakvog prikrivanja."

Što biste rekli o cenzuri u Izraelu? Znamo da postoji službena razina cenzure zbog vojnih i sigurnosnih pitanja, ali vi ste govorili o različitim razinama i načinima cenzure. Koji oblici cenzure postoje u Izraelu?

"Imamo vojnu cenzuru, što je vrlo strukturiran sustav koji kao takav postoji od utemeljenja države. To se odnosi na vrlo specifične stvari... Primjerice, gdje je točno pao neki projektil, katkad vrlo tehničke stvari. S time se mi kao izraelski mediji već znamo nositi. Ali postoje i neslužbeni oblici cenzure. Jedan je autocenzura: novinari koji sebe vide prvenstveno građanima, Izraelcima, a tek onda novinarima, što znači da smatraju da je tijekom rata domoljubno ne izvještavati o određenim stvarima, što je autocenzura. Postoji i ono što nazivam "mainstream" cenzurom, što je u osnovi mišljenje da ne bi trebalo uznemiravati dominantno mišljenje. Ne želiš uznemiravati svoje čitatelje ili oglašivače. Želiš gledanost pa se pokušavaš obraćati, recimo, nacionalističkom osjećaju usred rata. I to je još jedan oblik cenzure."

Uz sve rečeno, biste li rekli da su ljudi u Izraelu dobro informirani o onome što se događa u Gazi i na Zapadnoj obali?

"Nikako! Ako čitaju Haaretz, nadam se da jesu, ali mislim da većina Izraelaca nije bila izložena nekim stvarima koje su se događale u Gazi i drugdje, a koje su međunarodni mediji prikazivali svijetu. No to nije kao u Kini ili Rusiji gdje postoje različite zabrane pristupa, zapravo možete imati pristup informacijama, ali one nisu prikazane u "mainstream" medijima, a većina ljudi ih ne ide aktivno tražiti."

Koja je onda pozicija Haaretza u svemu tome? Koliko je Haaretz važan za povijest izraelskih medija?

"Haaretz su najstarije novine u Izraelu, pokrenute su prije više od stotinu godina. Posljednjih godina puno se fokusiraju na otkrivanje stvari koje se događaju i u Gazi, na Zapadnoj obali, okupiranim teritorijima. Jedine smo dnevne novine koje se zapravo bave tim temama. Često razotkrivamo nepravilnosti unutar vojske, što je mnogim Izraelcima teško prihvatiti. To su neugodne istine koje katkad otkrivamo. Ali drugi, naši čitatelji, nas zapravo podržavaju. Pretplaćuju se i smatraju da je važno što postojimo. Dakle, nije baš da svi Izraelci, zatvaraju oči pred tim činjenicama. Neki ljudi to zapravo vrlo pozorno prate."

Je li se onda u posljednjih nekoliko godina situacija za Haaretz pogoršala, posebno zbog javnog mnijenja i nakon Hamasova napada te svega što se dogodilo?

"U smislu napada od vlasti, svakako, vlasti nas više napadaju. Ali kao što sam rekla, imamo pretplatnike u Izraelu i inozemstvu koji nas podržavaju."

Znamo da bi se uskoro trebali održati izbori. Mislite li da će izbora zaista biti? U konačnici, Izrael je ipak demokracija, bez obzira na to kakvo je trenutačno stanje te demokracije. Mislite li da će se u Izraelu održati izbori i je li se izraelsko društvo značajno pomaknulo udesno? Mislim, ljudi poput Ben-Gvira i Smotricha ipak su u Knesetu.

"Što se tiče prvog pitanja, imate pravo, izbori bi se trebali održati. Nadam se da hoće. Uvijek se mogu pozvati na izgovor ratnog stanja, no nadam se da se to neće dogoditi. I imate pravo, Izraelci se sve više pomiču udesno, posebno mlađi naraštaj. Za razliku od drugih mjesta u svijetu, gdje su mladi progresivniji, u Izraelu je obrnuto. Sve su više desno orijentirani, katkad i ekstremno desno, recimo podržavaju Ben-Gvira, što je vrlo uobičajeno među mladim vojnicima, primjerice. Uživa prilično snažnu potporu. Prema svim anketama, mlađi birači, oni koji prvi put glasaju, pomaknuli su se udesno. Ali isto tako mislim da na ovim izborima može biti pomalo složeno to što postoji popriličan broj Izraelaca koji se protive Netanyahuu zbog toga kakav jest, zbog njegovih napada na institucije, njegova suđenja... Ali ti su ljudi i dalje desno orijentirani. Ljudi koji prate stanje u Mađarskoj to možda mogu shvatiti, ondje se pojavila desna opozicija desnom vođi koja nastoji ponuditi neku alternativu, ali i dalje je unutar iste ideologije."

Je li moguće da uskoro vidimo nekoga poput Pétera Magyara u Izraelu?

"Ljudi kažu da je možda Naftali Bennett nešto poput njega u Izraelu, jer je desno orijentirana osoba koja je prije blisko surađivala s Netanyahuom, kao Magyar s Orbánom, a sada se kandidirao protiv njega. Zapravo je teško reći jer su u Mađarskoj mlađi ljudi utjecali rezultat. Ne znam je li takav slučaj i u Izraelu. No nešto što bi svakako moglo promijeniti politički krajolik u Izraelu jest palestinski glas unutar Izraela. Ne znam znaju vaši gledatelji, ali 20 % stanovništva Izraela zapravo su Palestinci. I oni glasaju. Problem je što liberalni tabor u Izraelu često ne surađuje s njima jer ako to učine, desnica će ih demonizirati. Ali to bi zapravo moglo promijeniti sliku."

Može li itko u izraelskoj politici danas i dalje govoriti o nekoj drukčijoj budućnosti koja bi mogla uključivati dvodržavno rješenje ili nešto slično? Je li to i dalje na stolu na bilo koji način ili je negdje u daljini zbog rata i svega što se događa?

"Neki smatraju da je to moguće. Osoba koja se smatra najviše lijevo orijentiranom među židovskim političarima u Izraelu, Yair Golan, govori o dvodržavnom rješenju. Postoje skupine, institucije i ljudi koji i dalje vjeruju u to. Dakle, moguće je. Isto tako, zanimljivo je sljedeće: kada se to pitanje ljudima postavi u anketama, ali na drukčiji način, primjerice "Trebamo li se odvojiti od Palestinaca?" ili ako se služe drukčijom terminologijom, iznenada vidite da to zapravo više ljudi podržava."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama